Endometrioza

Endometrioza je kronično upalno stanje za koje se procjenjuje da muči 10%-20% žena u reprodukcijskoj fazi života i 70-90% žena s kroničnom boli u zdjelištu/donjem dijelu trbuha.

Oko 12% pacjentica s endometriozom ima bolest proširenu izvan zdjelice takozvani TES -"thoracic/diaphragmatic endometriosis" koja uključuje dijafragmalnu herniju izazvanu endometriozom, bol u prsima u vrijeme menstruacije i endometriozom uzrokovani pleuralni izljev (vodu u plućima).

Najčešće sijelo endometrioze su organi male zdjelice - jajnici, zdjelični peritoneum (opna kojom su zaštićeni trbušni organi), sveze koje pridržavaju maternicu, pregrada između vagine i debelog crijeva, stražnji dio široke maternične sveze.

Rjeđe lokalizacije su vrat maternice, rodnica, mokraćni mjehur, koža te crijeva.

Endometrioza se može naći u gotovo svakom ženskom organu pa je tako opisana i endometrioza pluća koja može biti bez simptoma ili se manifestirati krvavim iskašljajem u vrijeme menstruacije.

Ektopično sijelo endometralne sluznice u mišićnom tkivu maternice se naziva adenomioza. S kliničkog stanovišta uz adenomiozu kao specifičan entitet bolesti koju uz bol karakteriziraju i nepravilna krvarenja, razlikuju se još tri klinička entiteta – endometrioza jajnika, peritonealna endometrioza te duboka zdjelična endometrioza.

Kako nastaje endometrioza?

Danas je dokazno postojanje genetske komponente u 50% žena sa endometriozom.

Histološki potvrđeno izvanmaternično sijelo endometralnih žlijezda i strome s makrofagima ispunjenim hemosiderinom među prvima je opisao još 1860. godine Rokitansky.

U cijelom razdoblju do današnjih dana razvilo se više histogenetskih teorija nastanka bolesti:

• transplantacijska teorija retrogradne menstruacije koja se temelji na nalasku endometrijskih fragmenata u menstrualnoj krvi nađenoj u maloj zdjelici, ali i većoj učestalosti endometrioze u žena s poremećajem otjecanja menstrualne krvi kroz vrat maternice u vaginu
• teorija celomske metaplazije temelji se na činjenici da se i Müllerovi kanalići, germinativni epitel te zdjelični peritoneum razvijaju iz zajedničkog celomskog epitela.
• indukcijska teorija objedinjuje ove dvije spomenute teorije, zagovarajući postojanje „endometralnog čimbenika“ koji regurgitacijom inducira nediferencirane mezenhimalne stanice koje stvaraju endometriotične ciste
• imunološke teorija koja na neki način objedinjuje sve dosadašnje teorije

Kako se manifestira?

Endometrioza može biti skrivena, bez simptoma, i da tako prođe neopažena.

U drugom slučaju se otkrije zbog nerazjašnjenog steriliteta, s obzirom da endometrioza sužava jajovode, stvarajući priraslice koje ometaju pokretljivosti jajovoda. Znači endometrioza može uzrokavati sterilitet, iako to nije uvijek slučaj.

Neodređena zdjelična bol prisutna je u gotovo 80% pacijentica, a njih 70% navodi bolne menstruacije (dismenoreju), te 49% bolnost prilikom spolnog odnosa (dispareuniju) koja se javlja nakon određenog broja godina u kojima su menstruacije i spolni odnosi bili bezbolni.

Postoji diskrepanca u intenzitetu boli i opsežnosti bolesti te vidljivih endometriotičnih promjena, koja se objašnjava različitom dubinom infiltracije endometrioze, ali i lokacijom bolesti u odnosu na medijalnu liniju. Naime, bol je intenzivnija u pacijentica koje imaju žarišta bliže medijalnoj liniji.

Bolnost pri pregledu ili bolan pregled, pri čemu je vrlo teško palpacijski izdiferencirati promjene, su dodatna obilježja pacijentica s endometriozom. Vrlo često se u području hvatišta sakrouterinih ligamenata palpiraju endometriotični čvorovi veličine zrna do nekoliko centimetara, upodručju stražnjeg forniksa, izrazito bolni i katkad vidljivi golim okom prilikom pregleda u spekulima. Maternica je često ograničeno gibiva, položena prema straga. Prilikom palpacijskog pregleda nađu se povećani i tumorski promjenjeni jajnici koji su fiksirani i bolni.

Bol može biti difuzna ili lokalizirana, najčešća je u području rektuma i intenzivnija je ukoliko su zahvaćeni rektum, mokraćni mjehur ili ureter.

Simptomi koji često prate endometriozu:

• bol u vijeme menstruacije u donjem trbuhu i/ili donjem dijelu leđa
• bol pri spolnom odnosu
• bol pri mokrenje ili bol pri radu crijeva u vrijeme menstruacije
• teškoće pri koncepciji (ostvarenjeu trudnoće)
• jako obilne menstruacije
• vaginalno krvarenje, "spotting" ili krv u urinu između menstruacija

Kako se liječi endometrioza?

Kod mladih žena trudnoća utječe na ublažavanje simptoma, menopauza definitivno suzbija simptome, a cilj nam je:

1. usporiti napredovanje bolesti
2. izbjeći ili ublažiti simptome boli
3. ostvariti trudnoću uz endometriozu

Hormonskom terapijom stvaramo stanje “lažne trudnoće” blokirajući ovulaciju i menstuaciju i smanjujući razinu estrogena jer estrogeni podržavaju rast endometrioze.

Čisti gestageni u jačim dozama ili uzimanje oralne hormomske kontracepcije u kojoj preovladavaju jaki gestageni, najmanje u roku od godinu dana, u velikom broju slučajeva otklanjaju bolove i smanjuju veličinu endometrioma.

Operacijski pristup je prvenstveno dobar u slučaju steriliteta. Otklanjaju se endometriomi (ciste) i rješavaju priraslice kojima se uspostavlja normalan odnos organa u zdjelištu, prvenstveno se uspostavlja pokretljivost jajovoda.

U izuzetnim slučajevima bol uzrokovana endometriozom je tako jaka da je potrebno odstraniti maternicu, jajovode, čak i jajnike da bi se omogućilo pacjenticama da vode normaln život i ponovno uživaju u seksualnim odnosima bez bolova.

Kakve probleme uzrokuje nastanak priraslica (fibroznih spona) kod endometrioze i što tada?

Priraslice nastaju uobičajno po operaciji ili infekciji te kod nekih ljudi uzrokuju bol, a kod nekih ne. Sličan upalni proces se javlja i kod endometrioze koja iritirajući okolno tkivo izaziva upalu i  stvaranje ožiljnog tkiva.

Ako se javlja jaka bol nužno je odmah javiti se u hitnu službu!

Priraslice kad rastu u području jajovoda  mogu dovesti do neplodnosti ili problema s ostvarivanjem trudnoće. Ako postoji ožiljno tkivo u jajovodima otežava se  put spermijima ili oplođenoj jajnoj stanici.

Bolan spolni odnos je često prvi znak da postoje priraslice.

Zaključno

Tehnike fizikalne terapije mogu smanjiti simptome. Hormonska terapija usporava širenje i rast endometrijskog tkiva time i priraslica te smanjuje bolnost. Ako je bol jaka tada razmišljamo o kirurškom zahvatu imajući u vidu dobre i loše posljedice istog.

Jesu li bolne menstruacije normalne?