Procjena rizika za preeklampsiju

Početna / Blog / Procjena rizika za preeklampsiju

Preeklampsija predstavlja multisistemsku bolest koja se javlja u 2-5 % trudnica i  smatra se jednom od glavnih uzroka maternalnog i perinatalnog morbiditeta i mortaliteta.

Globalno, svake godine umire više od 76 000 žena i 500 000 novorođenčadi zbog ove bolesti.

Radi se o hipertenzivnom poremećaju koji se javlja u trudnoći i manifestira se s pojavom povišenog tlaka >140/90 mmHg izmjeren u 2 navrata u razmaku od 4 sata u 20 tj. ili iza 20 tj. trudnoće kod žena koje su prije trudnoće imale normalni krvni tlak.

Procjena rizika za preeklampsiju

Uz povišeni krvni tlak javljaju se:

  1. Proteinurija - pojava proteina u mokraći (≥0.3 g u 24 satnom uzorku urina)
  2. Poremećaj na razini ostalih organskih sustava trudnice kao što su: poremećaj funkcije bubrega i jetre, neurološkog sustava (jaka glavobolja, poremećaj vida) i poremećaj krvi (smanjeni broj trombocita).
  3. Uteroplacentarna disfunkcija ili smanjeni protok krvi do posteljice, što rezultira sa smanjenim dotokom kisika fetusu i posljedičnim zastojem u fetalnom rastu te povećanim rizikom od smrti ploda.

Preeklampsija može dovesti do niza komplikacija kako kod majke, tako i kod ploda:

  • Kod majke, preeklampsija može izazvati ozbiljne komplikacije, uključujući eklampsiju sa grčevima, krvarenje u mozgu i moždani udar, poremećaje koagulacije, HELLP sindrom, te oštećenje bubrega, jetre ili pojave edema pluća.
  • Kod ploda može doći do komplikacije kao što su zastoj u fetalnom rastu (IUGR), prijevremeni porod, neonatalna smrt, krvarenje u mozgu, respiratornih poteškoća i problemi s hranjenjem.

Koji su majčini rizik faktori povezani s pojavom preeklampsije?

Faktori umjerenog rizika

  • Nuliparitet (prva trudnoća)
  • Starosna dob majke >35 godina
  • Debljina, BMI>30
  • Trudnoća nakon asistirane reprodukcije
  • Obiteljska anamneza za preeklamsiju
  • Kratki i dugi interval između trudnoća
  • Višeplodne trudnoće

Faktori visokog rizika

  • pacijentice koje su u prijašnjoj trudnoći imale preeklampsiju
  • pacijentice s kroničnom hipertenzijom prije trudnoće
  • renalne bolesti
  • autoimune bolesti
  • pregestacijski dijabetes (tip I i tip II dijabetes prije trudnoće)

Postoje li učinkoviti testovi koji mogu uspješno procijeniti rizik od preeklampsije i tako doprinijeti prevenciji i smanjenju pojave preeklampsije?

U cilju povećane svjesnosti o posljedicama preeklampsije po majčinom i fetalnom/neonatalnom zdravlju, vodeća svjetska ginekološka društva za perinatalnu medicinu objavile su preporuke o važnosti implementacije efikasnih probirnih testova koji bi identificirali trudnice s povećanim rizikom za pojavu preeklampsije kako bi se mogle poduzeti sve potrebne mjere da se poboljša proces placentacije i s time smanjila ili odgodila pojava ovog poremećaja.

Radi se o testovima koji procjenjuju rizik od pojave preeklampsije u prvom i drugom/trećem trimestru:

Preeklampsija - Poliklkinka Ginecej

1. Procjena rizika za preeklampsiju u prvom trimestru

Test prvog trimestra obuhvaća: analizu majčinih rizik faktora, mjerenje MAP (mean arterial pressure), biokemisku analizu faktora iz krvi, kao što su PLGF (placental growth factor) ili PAPP-A (pregnancy associated plasma protein A) te mjerenje UTPI (uterin artery pulsatility indeks).

Ovi čimbenici  se unose u FMF-kalkulator koji identificira žene s povećanim rizikom od razvoja preeklampsije

Kod žena kod kojih je ovaj test pokazao visok rizik za razvoj preeklampsije (rizik ≥ 1:100), uvodi se profilaktička terapija tabletama Aspirina u dozi od 150 mg jednom dnevno, uvečer. Preporučeno razdoblje kada se treba započeti s profilaktičkom terapijom je od 11-14 tj. trudnoće, a terapiju je potrebno uzimati do kraja 36 tj. trudnoće.

Studije su pokazale da primjena ovog skrining testa i uvođenje profilaktičke terapije Aspirinom smanjuje pojavu preeklampsije ovisno o tjednima trudnoće:  za 89% (PE < 32 tjedna), 82% (PE < 34 tjedna) i 62% (PE < 37 tjedna) kod žena s visokim rizikom za razvoj preeklampsije.

2. Procjena rizika za preeklamsiju u drugom i trećem trimestru

Nakon 20-34 tj. trudnoće preporuča se mjerenje sFlt-1/PlGF odnos (soluble fms-like tyrosine kinase-1 / placental growth factor) koji zajedno s kliničkom procjenom pacijentice može pomoći u otkrivanju rizika od nastanka preeklampsije i procjenu vremena nastanka:

  1. sFlt-1/PlGF odnos <38- isključena je mogućnost od pojave preeklampsije
  2. sFlt-1/PlGF odnos  >85 (rana pojava PE)  ili >110 (kasna pojava PE) - postoji velika vjerojatnost od razvoja preeklampsije ili druge forme placentarne insuficijencije
  3. sFlt-1/PlGF odnos između 38-85 (rana pojava PE) ili 38-110 (kasna pojava PE) -visoki rizik od razvoja preeklampsije unutar 4 tj.

U zaključku

Svjetska vodeća društva kao što je FIGO preporučaju uvođenje skrining testova za procjenu rizika od preeklamsije kao dobru kliničku praksu kod svih trudnica s ciljem smanjiti pojavnost ovog poremećaja te njegove posljedice po zdravlje majki i djece.

Također je istaknuta važnost savjetovanja trudnica o rizicima od hipertenzivnih bolesti u trudnoći i simptomima poput jakih glavobolja, problema s vidom, epigastričnih bolova, povraćanja te otoka u licu, rukama i nogama. U slučaju pojave ovih simptoma, trudnice bi trebale ODMAH konzultirati svog liječnika ili otići u najbližu bolnicu.

Hrvatsko društvo za perinatalnu medicinu u skladu sa svjetskim preporukama također preporučuje korištenje skrining testova za procjenu rizika od preeklamsije.

Hrvatske smjernice za procjenu rizika od preeklampsije možete pronaći na ovom linku.