Endometrioza

Početna / Ginekologija / Endometrioza

Endometrioza je kronično upalno stanje za koje se procjenjuje da muči 10%-20% žena u reprodukcijskoj fazi života i 70-90% žena s kroničnom boli u zdjelištu/donjem dijelu trbuha.

Simptomi uključuju cikličku bol koja se javlja tijekom menstruacije (dismenoreju), bol pri koitusu kod kojeg dolazi do duboke penetracije (dispareuniju), bol koja se javlja pri pokretima crijeva (dishezija), neciklička zdjelična bol ((kronična zdjelična bol koja traje više od 6 mjeseci) i neplodnost.

Riječ endometrioza dolazi od rječi endometrij koja označava sluznicu maternice, odnosno sloj stanica koji oblaže šupljinu maternice, a postoji zbog implantacije zametka. Ukoliko do oplodnje nije došlo, ljušti se na mjesečnoj razini (menstruacija) i priprema za novi ciklus.

Endometriozu karakterizira rast endometrijskog tkiva (sluznice maternice) izvan šupljine maternice, odnosno tamo gdje je nebi trebalo biti. Javlja se s prevalencijom od 6-10% žena reprodukcijske dobi, a kod infertiliteta se nalazi u 35-50%pacjentica, kronična je, kompleksna i progresivna bolest.

Vrlo često je odgovorna za zdjeličnu bol i smanjenu plodnost.

Oko 12% pacjentica s endometriozom ima bolest proširenu zvan zdjelice takozvani TES -"thoracic/diaphragmatic endometriosis" koja uključuje dijafragmalnu herniju izazvanu endometriozom, bol u prsima u vrijeme menstruacije i endometriozom uzrokovani pleuralni izljev (vodu u plućima).

Najčešće sijelo endometrioze su organi male zdjelice - jajnici, zdjelični peritoneum (opna kojom su zaštićeni trbušni organi), sveze koje pridržavaju maternicu, pregrada između vagine i debelog crijeva, stražnji dio široke maternične sveze.

Rjeđe lokalizacije su vrat maternice, rodnica, mokraćni mjehur, koža te crijeva.

Endometrioza se može naći u gotovo svakom ženskom organu pa je tako opisana i endometrioza pluća koja može biti bez simptoma ili se manifestirati krvavim iskašljajem u vrijeme menstruacije.

Ektopično sijelo endometralne sluznice u mišićnom tkivu maternice se naziva adenomioza. S kliničkog stanovišta uz adenomiozu kao specifičan entitet bolesti koju uz bol karakteriziraju i nepravilna krvarenja, razlikuju se još tri klinička entiteta – endometrioza jajnika, peritonealna endometrioza te duboka zdjelična endometrioza.

Endometrioza

Kako nastaje endometrioza?

Danas je dokazno postojanje genetske komponente u 50% žena sa endometriozom.

Histološki potvrđeno izvanmaternično sijelo endometralnih žlijezda i strome s makrofagima ispunjenim hemosiderinom

među prvima je opisao još 1860. godine Rokitansky. U cijelom razdoblju do današnjih dana razvilo se više histogenetskih teorija nastanka bolesti:

  • transplantacijska teorija retrogradne menstruacije koja se temelji na nalasku endometrijskih fragmenata u menstrualnoj krvi nađenoj u maloj zdjelici, ali i većoj učestalosti endometrioze u žena s poremećajem otjecanja menstrualne krvi kroz vrat maternice u vaginu
  • teorija celomske metaplazije temelji se na činjenici da se i Müllerovi kanalići, germinativni epitel te zdjelični peritoneum razvijaju iz zajedničkog celomskog epitela.
  • indukcijska teorija objedinjuje ove dvije spomenute teorije, zagovarajući postojanje „endometralnog čimbenika“ koji regurgitacijom inducira nediferencirane mezenhimalne stanice koje stvaraju endometriotične ciste
  • imunološke teorija koja na neki način objedinjuje sve dosadašnje teorije

Rizični faktori za endometriozu kod adolescentica i mladih žena su:

  1. izloženost estrogenima-kod poremećaja kao što su obstruktivne anomalije Mullerove tube (retrogradna menstruacija)
  2. rođaci u prvoj liniji s endometriozom što za 50% povećava rizik za endometriozu
  3. rana prva menstruacije
  4. prolongirana menstruaciej (>5 dana)
  5. kratki menstruacijeki cikus (<28 dana)
  6. rana pojava bolnih menstruacija

 Kako se manifestira?

Endometrioza može biti skrivena, bez simptoma, i da tako prođe neopažena.

U drugom slučaju se otkrije zbog nerazjašnjenog steriliteta, s obzirom da endometrioza sužava jajovode, stvarajući priraslice koje ometaju pokretljivosti jajovoda. Znači endometrioza može uzrokavati sterilitet, iako to nije uvijek slučaj.

Neodređena zdjelična bol prisutna je u gotovo 80% pacijentica, a njih 70% navodi bolne menstruacije (dismenoreju), te 49% bolnost prilikom spolnog odnosa (dispareuniju) koja se javlja nakon određenog broja godina u kojima su menstruacije i spolni odnosi bili bezbolni.

endometriozaPostoji diskrepanca u intenzitetu boli i opsežnosti bolesti te vidljivih endometriotičnih promjena, koja se objašnjava različitom dubinom infiltracije endometrioze, ali i lokacijom bolesti u odnosu na medijalnu liniju. Naime, bol je intenzivnija u pacijentica koje imaju žarišta bliže medijalnoj liniji.

Bolnost pri pregledu ili bolan pregled, pri čemu je vrlo teško palpacijski izdiferencirati promjene, su dodatna obilježja pacijentica s endometriozom. Vrlo često se u području hvatišta sakrouterinih ligamenata palpiraju endometriotični čvorovi veličine zrna do nekoliko centimetara, upodručju stražnjeg forniksa, izrazito bolni i katkad vidljivi golim okom prilikom pregleda u spekulima. Maternica je često ograničeno gibiva, položena prema straga. Prilikom palpacijskog pregleda nađu se povećani i tumorski promjenjeni jajnici koji su fiksirani i bolni.

Bol može biti difuzna ili lokalizirana, najčešća je u području rektuma i intenzivnija je ukoliko su zahvaćeni rektum, mokraćni mjehur ili ureter.

Određivanje plazmatske razine serumskog biljega CA 125

CA-125 je površni antigen koji se nalazi na stanicama svih tkiva koji su derivati celomskog epitela i danas je jedan od najprimjenjivanijih serumskih biljega u praćenju pacijentica s epitelnim rakom jajnika. Njegove normalne vrijednosti kreću se od 8-22 U/ml u nemenstruacijskoj fazi menstruacijskog ciklusa. Povišene vrijednosti CA-125 pronađene su i u pacijentica s endometriozom, uz dobru korelaciju sa stadijem bolesti i odgovorom na liječenje.

Ne smijemo zaboraviti da su njegove vrijednosti povišene i tijekom menstruacije, također u trudnoći, pri upalnoj zdjeličnoj bolesti, kod mioma. Njegova specifičnost je niska, ali može poslužiti kao koristan pokazatelj terapijskog učinka i eventualnog recidiva bolesti.

Kako se liječi endometrioza?

Kod mladih žena trudnoća utječe na ublažavanje simptoma, menopauza definitivno suzbija simptome, a cilj nam je:

  1. usporiti napredovanje bolesti
  2. izbjeći ili ublažiti simptome boli
  3. ostvariti trudnoću uz endometriozu

Hormonskom terapijom stvaramo stanje “lažne trudnoće” blokirajući ovulaciju i menstuaciju i smanjujući razinu estrogena jer estrogeni podržavaju rast endometrioze.

Čisti gestageni u jačim dozama ili uzimanje oralne hormomske kontracepcije u kojoj preovladavaju jaki gestageni, najmanje u roku od godinu dana, u velikom broju slučajeva otklanjaju bolove i smanjuju veličinu endometrioma.

Operacijski pristup je prvenstveno dobar u slučaju sterilieta. Otklanjaju se endometriomi (ciste) i rješavaju priraslice kojima se uspostavlja normalan odnos organa u zdjelištu, prvenstveno se uspostavlja pokretljivost jajovoda.

U izuzetnim slučajevima bol uzrokovana endometriozom je tako jaka da je potrebno odstraniti maternicu, jajovode, čak i jajnike da bi se omogućilo pacjenticama da vode normaln život i ponovno uživaju u seksualnim odnosima bez bolova.