Endometrioza

Riječ endometrioza dolazi od rječi endometrij koja označava sluznicu maternice, odnosno sloj stanica koji oblaže šupljinu maternice, a postoji zbog implantacije zametka. Ukoliko do oplodnje nije došlo, ljušti se na mjesečnoj razini (menstruacija) i priprema za novi ciklus.

Endometriozu karakterizira rast endometrijskog tkiva (sluznice maternice) izvan šupljine maternice, odnosno tamo gdje je nebi trebalo biti. Javlja se s prevalencijom od 5-10% žena reprodukcijske dobi, najčešće od 24-45 godine života, kronična je, kompleksna i progresivna bolest.

Vrlo često je odgovorna za zdjeličnu bol i smanjenu plodnost.

Najčešće sijelo endometrioze su organi male zdjelice – jajnici, zdjelični peritoneum (opna kojom su zaštićeni trbušni organi), sveze koje pridržavaju maternicu, pregrada između vagine i debelog crijeva, stražnji dio široke maternične sveze.

Rjeđe lokalizacije su vrat maternice, rodnica, mokraćni mjehur, koža te crijeva.

Endometrioza se može naći u gotovo svakom ženskom organu pa je tako opisana i endometrioza pluća koja može biti bez simptoma ili se manifestirati krvavim iskašljajem u vrijeme menstruacije.

Ektopično sijelo endometralne sluznice u mišićnom tkivu maternice se naziva adenomioza. S kliničkog stanovišta uz adenomiozu kao specifičan entitet bolesti koju uz bol karakteriziraju i nepravilna krvarenja, razlikuju se još tri klinička entiteta – endometrioza jajnika, peritonealna endometrioza te duboka zdjelična endometrioza.

Kako nastaje endometrioza?

Histološki potvrđeno izvanmaternično sijelo endometralnih žlijezda i strome s makrofagima ispunjenim hemosiderinom među prvima je opisao još 1860. godine Rokitansky. U cijelom razdoblju do današnjih dana razvilo se više histogenetskih teorija nastanka bolesti:

  • transplantacijska teorija retrogradne menstruacije koja se temelji na nalasku endometrijskih fragmenata u menstrualnoj krvi nađenoj u maloj zdjelici, ali i većoj učestalosti endometrioze u žena s poremećajem otjecanja menstrualne krvi kroz vrat maternice u vaginu
  • teorija celomske metaplazije temelji se na činjenici da se i Müllerovi kanalići, germinativni epitel te zdjelični peritoneum razvijaju iz zajedničkog celomskog epitela.
  • indukcijska teorija objedinjuje ove dvije spomenute teorije, zagovarajući postojanje „endometralnog čimbenika“ koji regurgitacijom inducira nediferencirane mezenhimalne stanice koje stvaraju endometriotične ciste
  • imunološke teorija koja na neki način objedinjuje sve dosadašnje teorije

 Kako se manifestira?

Endometrioza može biti skrivena, bez simptoma, i da tako prođe neopažena.

U drugom slučaju se otkrije zbog nerazjašnjenog steriliteta, s obzirom da endometrioza sužava jajovode, stvarajući priraslice koje ometaju pokretljivosti jajovoda. Znači endometrioza može uzrokavati sterilitet, iako to nije uvijek slučaj.

Neodređena zdjelična bol prisutna je u gotovo 80% pacijentica, a njih 70% navodi bolne menstruacije (dismenoreju), te 49% bolnost prilikom spolnog odnosa (dispareuniju) koja se javlja nakon određenog broja godina u kojima su menstruacije i spolni odnosi bili bezbolni.

endometriozaPostoji diskrepanca u intenzitetu boli i opsežnosti bolesti te vidljivih endometriotičnih promjena, koja se objašnjava različitom dubinom infiltracije endometrioze, ali i lokacijom bolesti u odnosu na medijalnu liniju. Naime, bol je intenzivnija u pacijentica koje imaju žarišta bliže medijalnoj liniji.

Bolnost pri pregledu ili bolan pregled, pri čemu je vrlo teško palpacijski izdiferencirati promjene, su dodatna obilježja pacijentica s endometriozom. Vrlo često se u području hvatišta sakrouterinih ligamenata palpiraju endometriotični čvorovi veličine zrna do nekoliko centimetara, upodručju stražnjeg forniksa, izrazito bolni i katkad vidljivi golim okom prilikom pregleda u spekulima. Maternica je često ograničeno gibiva, položena prema straga. Prilikom palpacijskog pregleda nađu se povećani i tumorski promjenjeni jajnici koji su fiksirani i bolni.

Bol može biti difuzna ili lokalizirana, najčešća je u području rektuma i intenzivnija je ukoliko su zahvaćeni rektum, mokraćni mjehur ili ureter.

Određivanje plazmatske razine serumskog biljega CA 125

CA-125 je površni antigen koji se nalazi na stanicama svih tkiva koji su derivati celomskog epitela i danas je jedan od najprimjenjivanijih serumskih biljega u praćenju pacijentica s epitelnim rakom jajnika. Njegove normalne vrijednosti kreću se od 8-22 U/ml u nemenstruacijskoj fazi menstruacijskog ciklusa. Povišene vrijednosti CA-125 pronađene su i u pacijentica s endometriozom, uz dobru korelaciju sa stadijem bolesti i odgovorom na liječenje.

Ne smijemo zaboraviti da su njegove vrijednosti povišene i tijekom menstruacije, također u trudnoći, pri upalnoj zdjeličnoj bolesti, kod mioma. Njegova specifičnost je niska, ali može poslužiti kao koristan pokazatelj terapijskog učinka i eventualnog recidiva bolesti.

Kako se liječi endometrioza?

Kod mladih žena trudnoća utječe na ublažavanje simptoma, menopauza definitivno suzbija simptome, a cilj nam je:

  1. usporiti napredovanje bolesti
  2. izbjeći ili umanjiti simptome boli
  3. ostvariti trudnoću uz endometriozu

Hormonskom terapijom stvaramo stanje “lažne trudnoće” blokirajući ovulaciju i menstuaciju s niskim dozama estrogena koji mogu pogoršati stanje.

Čisti gestageni u jačim dozama ili uzimanje oralne hormomske kontracepcije u kojoj preovladavaju jaki gestageni, najmanje u roku od godinu dana, u velikom broju slučajeva otklanjaju bolove i smanjuju veličinu endometrioma.

Operacijski pristup je prvenstveno dobar u slučaju sterilieta. Otklanjaju se endometriomi (ciste) i rješavaju priraslice kojima se uspostavlja normalan odnos organa u zdjelištu, prvenstveno se uspostavlja pokretljivost jajovoda.

U izuzetnim slučajevima bol uzrokovana endometriozom je tako jaka da je potrebno odstraniti maternicu, jajovode, čak i jajnike da bi se omogućilo pacjenticama da vode normaln život i ponovno uživaju u seksualnim odnosima bez bolova.

Comments are closed.